Tržište rada u Rijeci: sektorska analiza potražnje za radnom snagom

Primorsko-goranska županija: rastu potražnja, ali ne za svim profilima

Ukupan pad broja nezaposlenih ne govori dovoljno — struktura potražnje znatno je specifičnija.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Primorsko-goransku županiju za četvrti kvartal 2024. pokazuju ukupnu stopu registrirane nezaposlenosti od 5,3 posto — najnižu zabilježenu vrijednost u jesenskom ciklusu od 2009. godine. Međutim, agregatna stopa maskira sektorske disparitete koji su relevantni za gospodarski razvoj regije. Brodogradnja i strojarstvo bilježe deficit kvalificiranih zavarivača i CNC operatera: riječka brodogradilišta evidentirala su 340 nepopunjenih radnih mjesta u tim profilima u listopadu 2024. Nasuprot tome, maloprodaja i ugostiteljstvo imaju viška prijavitelja u odnosu na otvorena radna mjesta, posebice za sezonska i niskokvalificirana radna mjesta. ICT sektor bilježi stabilan rast potražnje za softverskim inženjerima, s prosječnom oglašenom plaćom od 2.100 eura bruto — znatno iznad županijskog prosjeka od 1.480 eura bruto. Migracije su strukturalni faktor: prema podacima Eurostata, iz Primorsko-goranske županije godišnje se iseljava između 800 i 1.100 radno sposobnih osoba, pretežno u Austriju i Njemačku, što kroničnim manjkom zahvaća upravo srednje tehničke profile. Zdravstveni sektor, posebice Dom zdravlja Rijeka, prijavio je 47 neispunjenih liječničkih i 112 medicinsko-tehničkih radnih mjesta, što je tendencija koja nije riješena ni u jednom proračunskom ciklusu od 2020. godine. Ovi podaci sugeriraju da Rijeka ima strukturnu neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada koja ne može biti riješena samo makroekonomskim rastom.